VALPOVŠTINA I VALPOVO PRIKAZANI NA IZLOŽBI TEKUĆI PROSTORI: Karte dunavskog prostora 1650.-1800.

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji

Objavljeno: Petak, 29 Studeni 2024 15:30

Napisao/la Mihael Sučić / Gordan Ćelić/arhiva Muzej Slavonije

Hitovi: 444

Valpovo i Valpovština našli su svoje mjesto i na kartama i planovima iz 17. i 18. stoljeća tijekom burnih vremena koja su obilježili odnosi između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

U organizaciji Muzeja Slavonije otvorena je međunarodna izložba pod nazivom Tekući prostori: Karte dunavskog prostora 1650.-1800. u Osijeku 23. studenog 2024. godine. Izložba je rezultat suradnje Državnog arhiva Baden-Württemberga i Instituta za podunavsku švapsku povijest i regionalnu znanost u Tübingenu uz potporu L-Bank, državne banke za Baden-Württemberg i Ministarstva za znanost, istraživanje i umjetnost Baden- Württemberga. Do sada je bila postavljena u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj.

Osim izloženih karata iz zbirke Instituta za podunavsku švapsku povijest i regionalnu znanost u Tübingenu i donatora posjetitelji mogu vidjeti do ožujka 2025. godine i karte iz Kartografske zbirke koju vodi Ante Grubišić, koordinator izložbe u Muzeju Slavonije. Na navedenim se eksponatima mogu vidjeti prikazi i planovi slavonskih središta s kraja 17. i prve polovice 18. stoljeća poput Požege, Osijeka i Vukovara pri čemu se može uočiti i njihov razvoj u sklopu Habsburške Monarhije. Mogu se pogledati i digitalizirani prikazi utvrda poput Valpova iz 1680-ih godina. Prema navedenom prikazu valpovačka utvrda se sastojala od dva dijela. Od većeg je utvrđenja ostala do današnjih dana sjeverna kula i sjeverozapadne zidine, a uz manji dio zabilježen je potok, jedan od „nestalih“ rukavaca rijeke Karašice.

Od četrdesetak izloženih karata većina ih prikazuje državne tvorevine, pokrajine ili određena područja uz Dunav. Za proučavanje povijesti Valpovštine zanimljive su dvije karte, jedna C. Schütza i F. Müllera iz 1788. na kojoj je prikazana Bosna, Hrvatska i Srbija i karta Slavonije i Srijema od F. Spaia iz 1737. godine. Na potonjoj su uz središte Valpovo i utvrdu obilježena naselja poput Petrijevaca, Šaga, Ladimirevaca, Bizovca, Koške, Harkanovaca, Ivanovaca, Marjančaca, Bistrinaca, Gata, Črnkovaca, Marijanaca, Bocanjevaca, Tiborjanaca i Vinogradaca. Zanimljivo je uočiti da je između Vinogradaca i Valpova zabilježena i vojarna, kao i rijeke Drava, Karašica i Vučica s pritocima poput Breznice uz napomenu kako uz gornji tok rijeke Karašice piše naziv Vučica.

Za buduće posjetitelje izložbe koji imaju afinitete prema vojnoj povijesti mogu biti zanimljivi prikazi utvrda i bitaka tijekom Velikog bečkog rata (1680-ih i 1690-ih godina). Moći će usporediti prikaze bitaka i vojni kod Osijeka (1687.), kod Beča (1683.), kod Harsanyja (1687./1688.), kod Slankamena (1691.). Na primjeru prikaza utvrda iz 17. i 18. stoljeća mogu svoj interes pronaći i ljubitelji i istražitelji utvrđenja pa i arhitekture, to jest odnosa kulturnog i prirodnog okoliša, čovjeka i prirode. Možemo istaknuti utvrde Petrinju (1618.), Beograd (1687./1688.), Bihać (1735./1737.), kao i osječku Tvrđu čiji razvoj možemo pogledati na desetak digitaliziranih karata i planova.

Prema riječima koordinatora izložbe Ante Grubišića izložbom Tekući prostori: Karte dunavskog prostora 1650.-1800.: „Uz tematsku vrijednost – glede Podunavlja kao geografskog područja Hrvatske mnogostrukog značaja – i činjenicu kako izložba donosi neke raritetne i nikad prije izlagane karte, treba istaknuti kako je Generallandesarchiv Karlsruhe mjesto u kojem se čuvaju najstariji moderni planovi hrvatskih gradova, napravljeni od strane vojnih inženjera oko 1688. godine, a to su Osijek, Vukovar i Ilok. Istodobno, ovo je vrijeme epohalne promjene u kartografiji kada se planovi izrađuju u mjerilu, na geodetskoj tj. matematičkoj osnovi te su rezultati objektivni, a ne umjetnički prikazi gradova. S obzirom na slabu razvijenost vojne kartografije i vojnoinženjerske struke u habsburškoj vojsci tijekom Velikog bečkog rata ne treba čuditi kako su autori prvih planova npr. Osijeka i Vukovara francuski inženjeri u službi Monarhije. Ovaj veliki kulturni i tehnički napredak za cijelu Monarhiju jedan je od glavnih podsadržaja ilustriranih na izložbi…“

Autor: Mihael Sučić

• Prethodno
• Slijedeće