Mjesec knjige započeo u jesenskim bojama

Detalji: Objavljeno: Utorak, 18 Listopad 2022 10:08; Napisao/la Vladimir Vazdar/Tin Lacković; Hitovi: 943

VALPOVO Izložbom likovnih radova Jesenske boje Bel-arta započeo je ovogodišnji Mjesec knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Valpovo.

Pozdravljajući sudionike, voditeljica Gradske knjižnice i čitaonice Sandra Miljački Andrić govorila je o manifestaciji koja je ove godine posvećena mladima. Stoga je izložbu otvorila Sabina Novoselić, jedna od najmlađih autorica izložbe na kojoj je svoje radove predstavilo 19 članova Likovne udruge Bel-art.

Tema ovogodišnjeg Mjeseca knjige je Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…). Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološku osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći. Moto ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je Misli na sebe – čitaj!

Prenoseći misli ovogodišnje ambasadorice Mjeseca hrvatske knjige –profesorice i književnice Olje Savičević Ivančević kazala je:

„Otkako pamtim, postoji ta neka velika zabrinutost oko toga da mladi ne čitaju dovoljno ili ne čitaju uopće ili čitaju pogrešne stvari. Izazovi su novi, ali zapravo nisam primijetila da se nešto suštinski promijenilo od vremena kada sam i sama imala dvanaest ili šesnaest godina: ni u odnosu mladih prema knjizi ni u odnosu odraslih, među koje već neko vrijeme i sama spadam, prema pitanju kako mlade čitatelje približiti knjizi. Uvijek je bilo onih koji čitaju i onih koji ne čitaju: rođenih čitateljica i čitatelja, kao i onih koji to nikad neće postati. I uvijek je najveći bio broj onih koji se u čitanje mogu zaljubiti ako je prilika dobra. A ljubav se, poznato je, ne događa silom ni nagovaranjem. I da bi bila stvarna i trajna, treba biti obostrana. To znači da bi i knjige trebale „voljeti“ svoje mlade čitateljice i čitatelje (potencijalne čitatelje), da bi im trebale prići ili biti pristupačne, ali bez podilaženja.

Ako ne želimo izgubiti čitatelje u doba prelaska iz djetinjstva u svijet odraslih, u doba puberteta i adolescencije, onda bi trebalo okrenuti ploču: razmisliti o tome što njih zanima i kakve su to knjige koje bi oni voljeli čitati. Ako ih je Neil Gaiman svojim romanima privukao da ponovo pročitaju neke drevne svjetske mitove, a Madeline Miller uputila na antičku književnost, ako su nova čitanja i suvremene ekranizacije Jane Austen dovele do novih izdanja i učinile je suvremenicom današnjih djevojčica i djevojaka, to samo znači da je novo čitanje klasika uvijek moguće.

A kako stojimo s onima koji stvaraju ovdje i sada? Gdje su hrvatski autori?

Istraživanja kažu da velik broj srednjoškolaca ne zna navesti ime ni jednog jedinog živućeg hrvatskog pisca ili spisateljice.

Ulaskom u svijet odraslih, kada postajemo zainteresirani za svijet u nama i oko nas, svi smo – ili smo jednom bili – osobito zainteresirani za toga novoga sebe te za vrijeme i mjesto na kojem smo se zatekli. Jako je važno novoj generaciji čitatelja ponuditi one knjige koje govore o njima i izravnije se suočavaju sa stvarima koje ih zanimaju, privlače, provociraju, brinu i muče, pisane jezikom koji im je blizak. Važno mi se čini ponuditi im onu književnost koja govori o ovom ovdje i sada, književnost

ovdašnjih suvremenih pisaca, a dobrih knjiga već ima, samo ih treba otvoriti, pročitati.

Zbog čega je uopće to čitanje knjiga danas važno? Zar nemamo dobre i uzbudljive serije koje puno brže reagiraju na društvene fenomene i šire i prenose važne poruke? Povezanost između čitatelja i knjige jedinstvena je, jer je nalik prijateljstvu, razgovoru u četiri oka. Književnost nas pridržava u našoj nesigurnosti i omogućava da proživimo i najteže stvari na sigurnom terenu, širi našu maštu, rječnik, podmazuje moždane vijuge, izoštrava pažnju i koncentraciju, vodi nas na putovanje, zaustavlja

nas dok trčimo kroz život da bi nam, dok ležimo ispod stabla ili sjedimo u fotelji, ponudila šetnju kroz svjetove. Dobra knjiga nas smiruje čak i kad nas razbuđuje i osvještava, jer u kaos oko nas uvodi red, a svijet koji se poprilično obesmislio ponovo čini smislenim.“

Još jedna sudionica sinoćnje svečanosti svrstava se u Generaciju K. Tematski glazbeni program posvećen jesenskom ugođaju izvela je Lucija Stanić.

U Multimediji knjižnice izloženo je 19 radova u različitim tehnikama, a autori su Melita Bajt, Jadranka Berak, Kristijan Čorić, Dragica Čuturilo Petrač, Marija Došen, Dragan Đurković, Vanja Eberl, Ksenija Huis, Tin Lacković, Nenad Lang, Suzana Lešnjaković, Sonja Maddaluno, Sabina Novoselić, Antun Sabo, Marija Sabo, Igor Trajković, Vlado Vagner, Vesna Vajda i Ivan Vajda.