MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Uz rođendan Matije Petra Katančića

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

VALPOVO Na današnji dan, 12. kolovoza 1750. godine rođen je Matija Petar Katančić.

Ovaj poznati franjevac i Valpovčanin je za života bio književnik, filolog, prevoditelj, ali i arheolog i numizmatičar. Rezultati njegova rada uvrstili su Katančića u kontekst europskog kulturnog nasljeđa. Diljem zemlje je ostao zapamćen kao autor prvog tiskanog prijevoda biblije na hrvatski jezik. Na današnji dan ponosno se sjećamo ovog velikog Valpovčanina koji slovi kao najučeniji Slavonac 18./19. stoljeća.

Školovao se u Pečuhu, Budimu, Baji i Segedinu. U Baču u Bačkoj završio je franjevački novicijat i primio ime Petar. Visokoškolski studij filozofije i teologije završio je u Osijeku (1778). Za svećenika zaređen 1775. Poetiku, retoriku i estetiku studirao je na Filozofskome fakultetu u Budimu (1778–79). Nakon studija radio je kao profesor na franjevačkoj gimnaziji u Osijeku (1779–88), a zatim na arhigimnaziji u Zagrebu (1788–95); godine 1795. bio je imenovan sveučilišnim profesorom starina (arheologija i stara geografija) i numizmatike Filozofskoga fakulteta u Pešti, gdje je istodobno bio kustos Sveučilišne biblioteke. Godine 1800. prisilno je umirovljen. Potom je, kao izopćenik, živio u franjevačkome samostanu u Budimu.

Svoju je erudiciju Katančić iskazivao u mnogobrojnim znanstvenim disciplinama. Ispitivao je etnički karakter naroda na Balkanu (Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata – In veterem Croatorum patriam indagatio philologica, 1790), istraživao je domaće starine, geografiju hrvatskih krajeva u rimsko doba, geografiju staroga vijeka, stari jezik Panonaca (Ogled filologije i geografije Panonaca – Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum, 1795). Pisao je i o numizmatici (Osnove numizmatike – Elementa numismaticae, 1799). Smatra se začetnikom moderne hrvatske arheologije.

Katančić je i prvi prevoditelj Svetoga pisma na hrvatski jezik objelodanjena u cijelosti. Prijevod je za tisak priredio G. Čevapović (Sveto pismo starog zakona, 1831; Sveto pismo novog zakona, 1831). Nasljedujući hrvatske lekcionare, književnike i leksikografe te pišući »bosanskim dijalektom«, tj. ikavskom štokavštinom, Katančić svjedoči kontinuitet književnog jezika bosanskih, dalmatinskih i slavonskih pisaca i visok stupanj izgrađenosti toga jezika.

Nevelik pjesnički opus čini zbirka Jesenski plodovi (Fructus auctumnales, 1791) te nekoliko madžarskih, latinskih i hrvatskih prigodnica. Zbirka latinskih i hrvatskih pjesama Fructus auctumnales napisana je pod utjecajem klasicističke poetike i pjevanja po klasičnim metričkim i vrstovnim uzorcima, a sadrži 37 latinskih (skupina Metra latina) i 18 hrvatskih pjesama (skupina Metra illyrica). Pjesme u latinskom dijelu razvrstane su u tri (Lyrica, Elegiaca et heroica i Epigrammata), a pjesme na hrvatskom u dvije cjeline (Trochaica patria, in choreis; Vulgaria lyrica). Najbolje pjesme protkane su mitskim sastavnicama. Ispred hrvatskih pjesama Katančić je dodao Kratku napomenu o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio) u kojoj objašnjava kako i hrvatske stihove treba graditi na osnovi kvantitete slogova, što je prva rasprava u povijesti hrvatske versologije. Opširnije se toj temi posvetio u poetičkom, estetičkom i književnopovijesnom djelu De poesi illyrica libellus ad leges aestheticae exactus (Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike). U toj raspravi, temeljenoj na klasicističkim estetičkim i poetološkim koncepcijama, dao je primjere iz hrvatske književnosti te se oslonio na vlastiti pojmovni sustav, u čemu je također začetnik hrvatske znanosti o književnosti. Kao dobar poznavatelj novih književnih pokreta u Europi, u svojim je djelima spajao elemente klasicizma s predromantičarskim stilskim obilježjima. U rukopisu mu je ostao hrvatsko-latinski (Pravoslovnik) i latinsko-hrvatski (Etymologicon Illyricum) rječnik, koji uz leksičko blago iz književne baštine sadrže i mnoge dijalektno obilježene riječi, novotvorenice, frazeme, uzrečice, zagonetke i prvu sustavniju etimološku obradu. U rukopisu je ostavio i opsežnu autobiografiju, za koju se danas ne zna gdje se nalazi.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 586 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu