Monografija kao poticaj za dalje istraživanje i suradnju

Detalji: Objavljeno: Subota, 26 Studeni 2016 08:16; Napisao/la Vladimir Vazdar; Hitovi: 1331

VALPOVO U maloj dvorani centra za kulturu Matija Petar Katančić sinoć je predstavljena monografija „Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj“.

Autori monografije su Oğuz Aydemir i turkolog i povjesničar Anđelko Vlašić, a u suradnji s Hrvatsko-turskom udrugom prijateljstva, knjigu je osobno predstavio jedan od njih, mecena i industrijalac, Oğuz Aydemir.

Uz njega, gosti Grada Valpova i Gradske knjižnice i čitaonice bili su Damir Jurić, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva iz Osijeka, kao moderator predstavljanja te direktor Turske razvojne agencije Haşim Koĉ.

U knjizi je objavljen i kraći osvrt na do sada poznate činjenice o Valpovu iz vremena Osmanskog carstva.

Osmanska ga je vojska osvojila 1543. godine i uskoro ga proglasila središtem nahije.

– Osmanski gospodari Valpova dogradili su ondašnju tvrđavu iz srednjeg vijeka, vjerojatno iz 15. Stoljeća i koristili je sjedište osmanskog garnizona. Po veličini Valpovo je bila kasaba, to jest djelomično urbaniziran trgovišni grad. U njemu se nalazilo pet mjesta na molitvi koja se nazivaju mesdžidi (tur. masjid), a svako od tih mjesta nalazilo se u vlastitoj četvrti koja se naziva mahala (tur. mahalle). Jedan od tih mesdžida, koji se nalazio u tvrđavi, bio je katolička kapela pretvorena u muslimansko mjesto za molitvu, a zanimljivo je napomenuti da je ta građevina ponovo pretvorena u katoličku kapelu nakon prestanka osmanske vlasti u Valpovu. Valpovo je imalo i muslimanski samostan, odnosno tekiju, toranj sa satom u spomenutoj tvrđavi i hamam, a osmanski putopisac Evlija Čelebi naveo je da je Valpovo imalo i dva konačišta za putnike, odnosno han. Osmanska vlast u Valpovu došla je kraju 1687. godine, kada su ga osvojile austrijske snage i istjerale osmansku vojsku iz toga područja. Uništenje svega što je predstavljalo osmansku kulturu imalo je za posljedicu posvemašnji nestanak osmanskih zgrada u Valpovu, osim nekoliko tragova prenamjene tvrđave i kapele. Spomenuta tvrđava danas je turistička atrakcija, ali njezina osmanska povijest nije baš dobro poznata.

Gradonačelnik Valpova Leon Žulj pozdravio je goste, zaželio im dobrodošlicu i naglasio zadovoljstvo uspostavljanjem kontakata u traženju dodirnih točaka za eventualne zajedničke aktivnosti u budućnosti.

Predstavljajući Aydemira Oğuza Jurić je istaknuo kako je pisanju knjige zajedno s povjesničarom Vlašićem pristupio nošen entuzijazmom amatera, jer je njegova specijalnost podvodna arheologija, o čemu predaje na istaknutim američkim sveučilištima.

Tijekom predstavljanja knjige Damir Jurić je govorio i o obnovi Sulejmanovog mosta od Osijeka do Darde, koji je tek prvi od niza projekata koji se kani ostvariti u suradnji s Turskom agencijom za međunarodnu suradnju i razvoj (TIK) i Veleposlanstvom Turske, koji su pokazali interes za ulaganje u izgradnju mosta u okviru obnove turske arhitektonske, umjetničke i kulturne baštine na području cijelog nekadašnjeg Osmanlijskog carstva s ciljem promoviranja turske ostavštine i razvoja suradnje sa zemljama koje su nekoć bile dio Otomanskog carstva.

Nakon izlaganja o knjizi i obrisima buduće suradnje na promoviranju turske ostavštine, o kojoj je govorio direktor Turske razvojne agencije Haşim Koĉ, zainteresirani su posjetitelji komentirali dijelove ostavštine nekadašnjeg Otomanskog carstva s kojima su upoznati i predlagali smjerove daljeg istraživanja i prezentaciju već prikupljenih ostataka.

Knjiga "Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj" je objavljena dvojezično, na hrvatskom i na engleskom jeziku, a na 180 stranica ove knjige svaki tekst je popraćen fotografijama, koje je za knjigu napravila Karmen Ratković.

Uz fotografije, u knjizi se donose preslike starih dokumenata, nacrta i karata.

Kulturni elementi opisani i dokumentirani u knjizi rasprostiru se od Iloka na istoku Hrvatske, do najjužnijeg dijela Dalmacije.

Knjiga je do sada predstavljena u nekoliko hrvatskih gradova i doživjela je pohvale stručnjaka uz tvrdnje da će ona biti doprinos u popularizaciji višestoljetnih hrvatsko-turskih kulturnih odnosa te u nadilaženju stereotipa koji postoje u društvu.

I na sinoć održanom predstavljanju istaknuto je kako knjiga nije pisana znanstvenim, nego popularnim jezikom, ali kao njezina specifičnost istaknuta je objedinjenost kulturnih poveznica, od graditeljske, materijalne, do jezične i drugih oblika nematerijalne baštine.

Budući da je utvrđena zainteresiranost suautora monografije za nastavkom djelovanja u otkrivanju i predstavljanju ostavštine i na području Valpovštine, pitanje je tek vremena i modaliteta kako će se ta suradnja dalje razvijati i koje će sve projekte iznjedriti.

Oguz Aydemir podupro je više izdanja knjiga i izložbi te aktivno sudjeluje u promociji turskih, odnosno osmanskih kulturnih elemenata u Hrvatskoj, a nakon sinoćnje promocije svim je posjetiteljima darovao primjerak knjige, a zainteresiranima, sa zadovoljstvom ga i potpisao uz posvetu.