Uskrs je stvar vjere

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji: Objavljeno: Subota, 08 Travanj 2023 18:10; Napisao/la vlč.Zvonko Mrak; Hitovi: 549

VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i misao za Uskrs, 9. travnja 2023.

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

ŽUPNI OGLASI

9.travnja 2023.

USKRS – A –

Mise radnim danom su u 18:30, subotom u 8:00.
OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 i od 17:00 do 19:00.
Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
Pobožnost 13 utoraka sv. Antunu uz misu u 18:30 (5.)
Župna kateheza se nastavlja poslije Uskrsa.
Župni ured je otvoren od utorka od 9:00 do 11:00 i od 17:00 do18:00.
Na USKRS mise su u 8:00 (i blagoslov jela), u 9:30 i u 18:30.
Na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja 2023. mise su: u 9:30 i 18:30.
Euharistijsko klanjanje je u četvrtak poslije mise.
Godišnje klečanje je u Šagu u nedjelju, 16. travnja s misom u 10:30.
Sastanak za roditelje prvopričesnika bit će u drugi ponedjeljak, 17. travnja u 19:00.
Sastanak za roditelje krizmanika bit će u drugi četvrtak, 20. travnja u 19:30.

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

SLUŽBA RIJEČI

USKRS – A – 9. travnja 2023.

Prvo čitanje:

Dj 10, 34a.37-43

S njime smo zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Prozbori Petar i reče: »Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118,1-2. 16-17. 22-23

Pripjev:

Ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu.

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

Drugo čitanje:

Kol 3, 1-4 ili 1Kor 5, 6b-8

Tražite što je gore, gdje Krist sjedi.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima

Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 20, 1-9

Trebalo je da Isus ustane od mrtvih.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«

Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.

Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

USKRS – A – 9. travnja 2023.

danja misa

Braćo i sestre!

Uskrs je prvi, najstariji i najveći blagdan kršćanstva. Svaka nedjelja je mali Uskrs. Kršćansko slavnjenje nedjelje – prvoga dana u tjednu - prvoga dana po suboti – postaje trajno svjedočanstvo vjere u uskrsnuće Kristovo. Nedjeljno okupljanje vjernika potječe od samoga Uskrslog Krista koji je prvoga dana u tjednu uskrsno i prvoga dana u tjednu se ukazivao učenicima i tako započeo praksu slavljenja nedjelje kao dana prisutnosti uskrslog Gospodina s okupljenim vjernicima. Zato nema nedjelje bez zajednice i bez mise.

Ono što je Bog ostvario od stvaranja, od sklapanja Saveza s Izraelcima, od prve pashalne večere: samo je najava Novog saveza koji se ostvario u Kristu i to raspetom i uskrslom. On je uzeo grijehe svijeta da ih uništi, da njegova smrt bude naknada za naše grijehe. Njegov grob je slavan jer je – prazan – postao svjedokom njegova slavnog uskrsnuća.

Ne slavimo Uskrs kao ideju, nego kao događaj. To je najveći događaj u povijesti, a opet nadilazi povijest jer uvodi cijelu ljudsku povijest u nadvremensko, onostrano, transcendentno, Božje i vječno. Na Uskrs ne slavimo ni samo jedan događaj – povijesni ili nadvremenski, nego samoga Uskrslog Krista.

Svjedočanstvo o tom povijesnom i nadvremenskom događaju crpimo iz iskustva i svjedočenja apostola koji nisu znali što će se i kako dogoditi. Samo uskrsnuće nitko nije vidio. Postoje svjedoci Uskrsloga. Tako su nam i predstvaljeni: Marija Magdalena, Ivan kao onaj drugi učenik kojega Isus ljubio i Šimun Petar. Ivan naglašava da je bio prvi dan u tjednu – prvi iza subote, prvi kao prvi dan stvaranja, kao novo stvaranje, početak novoga svijeta.

Uskrs je stvar vjere, vjere kao vlastitog osvjedočenja i vjere kao dara Božjeg: Ivan kaže za sebe: „Vidje i povjerova“. Nije li Uskrs i uskrsnuće i nama ispit vjere? Koliko i kako sami vjerujemo, koliko smo sami osvjedočeni, koliko smo povjerovali svjedočenju onih koji vjeruju, koliko smo sami željni te vjere i koliko molimo dar vjere od Boga?

Crkva svjedoči od apostolskih dana, i po samim apostolima: naviješta Krista raspetog i uskrslog, kao Petar u kući rimskoga satnika Kornelija. Svjedoči za Isusa: “Prošao je zemljom čineći dobro.... i dalje: Mi smo svjedoci svega... Bog ga uskrisi treći dan”.

To je program za cijelu Crkvu, za svakog vjernika za cijeli život: vjerujući u uskrslog Krista proći životom na zemlji čineći dobro i samo dobro. Jedino ako prihvatimo takav Isusov primjer i poziv, njegov sud će nam biti na život, a ne na smrt, na oproštenje grijeha, a ne na kaznu za grijeh.

Sveti Pavao nam kaže: “Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore..” To je duhovnost krštenja: uranjanje u vodu krštenja je sjedinjenje s Kristom Umrlim, a izranjanje iz vode krštenja sjedinjenje s Kristom Uskrslim. A to je put prema „..gore”. Naše misli i želje moraju biti s Kristom u nebu, a ne na zemlji sa zemaljskim stvarima. To uključuje da se služimo zemaljskim stvarima, ali ne da im budemo robovi, da nam budu ideal i idol.

Konačni poziv vjernika je život vječni koji nam je darovao Uskrsli i zato ovozemaljsko razdoblje moramo živjeti kao nebesnici, kao graditelji novoga svijeta (već na zemlji – kraljevstvo Božje koje nam je donio Isus je već na zemlji, ali teži nebu). .....Ako želimo u konačnici biti suuskrsli…

/za jutarnju misu: Okupili smo se jutros da blagoslovimo hranu koju ćemo danas blagovati. I to je izraz vjere u uskrsnuće koje donosi novi život. U simbolima Uskrsa: jaja, meso, luk, zec itd. znakovi su novoga života koji nezaustavljivo ide dalje, koji nezaustavljivo ponovno niče i klija. U tim znakovima simboli su svih civilizacija i prije starozavjetne pashe koji su slavili blagdan proljeća, a starozavjetna pasha ih je ugradila u svoj blagdan izlaska iz ropstva. Nova Pasha, uskrsnuće sve to uključuje u sve i daje još jednu snažniju dimenziju, a to je preobrazba svijeta snagom Kristova uskrsnuća. Nova Pasha u sebi uključuje još jednu dimenziju koja je bila neshvatljiva prije Krista, a neprihvaćena je i poslije Krista: to je smisao trpljenja, muke i smrti. Nema Uskrsa bez velikog petka, nema proslave uskrsnuća bez umiranja, koliko god to bilo neshvatljivo i neprihvatljivo. Vjernik koji slavi Uskrs ne može ga proslaviti dostatno, ako nije proslavio Veliki petak. Košara puna hrane nije Uskrs. Uskrs je vjera u suživot s Kristom u trpljenju, mukama i smrti, a po tome suživot s preobraženjem u Kristovu uskrsnuću. Onda i hrana koju Bog blagoslivlja i Božje dobrote ima smisla./

Slavimo Uskrs oko onoga koji je pobijedio smrt, koji je visio na križu i umro, koji je uskrsnuo i koji nam je dao da vjerom živimo Vazam: svoje suumiranje i svoje suuskrsnuće s Kristom.

U današnjoj posljednici smo klicali uskrslom Kristu. Čujmo još jednom zaziv: Znamo da si doistine uskrsnuo, Božji Sine; Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan!